KAMERA NE MIRUJE: Rana i pozna jesen, sve u jednom vikendu! Zapadni i Istočni kej, razlike velike! Kako iz Zanatlijske ulice stići do Nišave? Umetnička dela u centru sva išarana

22. oktobar 2025. 12:39 Kamera ne miruje Pirot Plus Online

Ovu Kameru sakupljao sam kao nekada sličice fudbalera! Sećate se! Traje dva vikenda. Vidi se po vremenu. Prošao sam kroz poznu i ranu jesen. Naravno, boja je počela da se menja. 

"Kamera" je "prošetala i gradom", ušla u škole, bila na pijaci. Ima svega.

Hajde!

Najpre Kej, Nišava. Oba keja. Da vidite razliku. Zapadni kej, obeležio sam dokle je stigao, a dalje, ništa!

Ovaj naš Istočni i dalje isti - samo drvored i ništa više! Nišava utonula u žbunje. Tamo gde su sekli, počelo da niče ponovo.

Evo, pogledajte. Obratite pažnju!

Nekada smo se "takmičili" sa drugima koji grad ima više dimnjaka. Ali, bilo je važno, da li se dime ili ne!

Ova dva izgledaju tužno i napušteno. Kotlarnica Prvog maja i ovaj u Piroteksu!

Tu na istočnom keju, pored drvoreda vrtića "Prvomajski cvet" i dvorišta Škole "Dušan Radović" uvek zastanem. Pitanje je jasno! Ko je "gledao u budućnost" ovog grada kada je projektovao ulice? Jednom sam to pitao. Ako bi se ne daj Bože, dogodilo nešto loše na Keju, na Nišavi, kako će vozila prići?

Zanatlijska ulica, otuda iz Jatagan male je prosto presečena i nema dalji izlaz do keja. Samim tim se i ne može desno. Ako bi se nekada  "pečurka" u bivšem Prvom maju planirala za nešto drugo.

Jasno je, put treba preseći da "uzme" malo od dvorišta Prvomajskog cveta, više od Škole "Dušan Radović".

Uzeo sam i snimke iz katastra.

Kada sam već tu, evo da pohvalim direktorku Škole Dušan Radović. Na ulazu je "obučeno" u plastičnu foliju postavljeno obaveštenje. Zabrana parkiranja automobila u školsko dvorište, misli se na roditelje koji čekaju decu, ali i zabrana ulaska i vožnje u večernjim časovima onim elektro biciklima i vespama.

Kao da sam znao, a nisam, veče pre toga, snimio sam ovu decu. U školi i iz Škole. A ulica uz to, puna automobila...

Po lepom vremenu, da li beše subota, promenio sam "trasu", krenuo sam ka Tigru.

Videli ste, snimio sam oba keja, Nišavu, ono žbunje. Evo Bistrice. Ustvari, zamislite da je tu Bistrica. Nema je, sva je u nekom šiblju.

U daljini, kao spomenik, vidi se Kale.

Svake subote, to mi je postao hobi, "pišem domaći" na Pijaci.

Na prilazu, tu pored Autobuske stanice, još uvek stoji ograđen trotoar. To je ono, kada se rušio krov. Još uvek niko ne obezbeđuje ovaj deo, da ljudi hodaju trotoarom.

Nije prvi put i za mene to nije bila vest, ali me natareše žene na pijaci.

Aha, ne smeš, 'ajde snimi ovo!

I snimio sam. A, Bogami, i dobro se nakvasio.

Pijaca.

Šta je ostalo?!

Centar i Trg.

U jeku priče i protesta prvomajaca o prodaji Fabrike, a posebno o budzašto prodaji umetničkih dela, hteo sam da vas podsetim na tri umernička dela sa nekadašnje Smotre "Mermer i zvuci"! Održavala se u Aranđelovcu i tamo je Dragan Nikolić kupovao ova dela.

Žena i muzika, Zeka i Suza.

Evo kako izgledaju.

Da li će se neko setiti da pozove majstore da ovo vrate u neko pređašnje stanje?

I na kraju, ova klupa.

Tekst nije bio potreban.

Toliko.

Bilo je još nekih detalja, ali, kažu, mnogo je slika!

Drugi put!