ČOVEK I AI (9): Gde odlaze milioni svih Piroćanaca? Kako su krupni projekti ubili dušu našeg grada!

07. avgust 2026. 11:00 Stavovi Pirot Plus Online

Nakon što smo moj drug AI (veštačka inteligencija) i ja pročešljali demografski, školski i seoski slom Pirota, danas u petak zaokružujemo ovu nedelju tamo gde se krije koren svakog problema – u gradskoj kasi Pirota koja iznosi rekordnih 2 milijarde i 952 miliona dinara! 

Pred suvom matematikom i zvaničnim finansijskim izveštajima svaka politička drskost funkcionera koji naređuju saradnicima da ćute i bojkotuju Nenada Paunovića potpuno pada u vodu. Dok gradonačelnik Vladan Vasić priča bajke o ekonomskom uspehu, plan krupnih projekata ogoljava surovu istinu: Pirot troši milijarde na beton i projekte po sistemu "ja tebi, ti meni", dok grad gubi svoju istorijsku i kulturnu dušu!

1. Pirot bez duše: Zaboravljeni Tija Bara, Sarlah...

Gledajući plan krupnih investicija i budžet, jasno je da vlast finansira najviše ono što donosi  slikanje i "saradnju" sa podobnim firmama. Za to vreme, pravo lice Pirota nestaje:

  • Tija Bara pritisnuta i zaboravljena: 
  • Umesto da se  sačuva onaj prepoznatljivi, stari duh pirotskih terzija, trgovaca i krojača, Tija Bara je urbanistički pritisnuta i prepuštena propadanju. Stare, autentične fasade iz ranih godina 20. veka u Tija Bari i  na trgu kod fontane se tiho urušavaju pred našim očima. U Tija Bari su nestali stari kandelabri, nema autentične arhitekture, ne čuje se ona tiha, prepoznatljiva pirotska muzika.
  • Fokus na tradiciju i spajanje starog i novog
    Vraćanje starog sjaja zaboravljenoj kucavici grada
    Jedan od najstarijih simbola Pirota, Zelena pijaca u Tija Bari, godinama je nosila epitet jedne od najneuređenijih u zemlji, dok su obećanja o rekonstrukciji ostajala mrtvo slovo na papiru. Ipak, rešenje se konačno nazire kroz projekat vredan 1,1 milion evra, koji ima zadatak da pomiri modernu infrastrukturu i istorijski identitet. Kako je ceo prostor pod zaštitom države, nova pijaca otvorenog tipa i nekadašnji dućani biće obnovljeni u prepoznatljivom, starom stilu trgovačke čaršije. Uz krov koji sakuplja kišnicu za navodnjavanje parka, klimatizovan blok za pirotske mlečne proizvode i novi parking na mestu stare Autobuske stanice, Tija Bara bi konačno mogla da dobije izgled kakav Piroćanci decenijama čekaju.
     
  • Starine  i zapušteni Sarlah: Starine koje su nekada predstavljale duh i lice grada danas su  potpuno zanemarena, dok prelepi Sarlah stoji sablasno napušten i neiskorišćen. Vlast je svesno promenila stari, prepoznatljivi izgled Pirota, menjajući istorijsko nasleđe za jeftin novograditeljski kič u kome profitiraju samo odabrani investitori.

2. Paradoks od 195 miliona za stanicu

Dok se istorijski centar grada raspada, najveći ponos lokalne administracije jeste izdvajanje čak 195 miliona dinara za završetak nove autobuske stanice, uz milionske ugovore za betoniranje i kozmetičko asfaltiranje pred izbore koji ukupno prelaze 5 miliona evra (preko 600 miliona dinara).

 Mi javno pitamo vlast – Za koga gradite milionsku stanicu, ako smo dokazali da Pirot gubi po 150 dece po generaciji? Da li milione ulažete u novu stanicu samo zato da bi naša preostala deca imala moderniji polazak kada kupe kartu u jednom pravcu za Beograd, Nemačku ...

  • Surovi dokaz stvarnosti: Dok vlast crta iluzije, realna ekonomija ih demantuje. Trgovinski gigant "Maxi" je trajno zatvorio svoja vrata u Pirotu proglasivši objekat neprofitabilnim na jugu Srbije. Kada veliki sistemi beže iz grada i zatvaraju radnje, to je jasan, zvaničan dokaz dramatičnog pada kupovne moći lokalnog stanovništva.  Većina Piroćanaca  nema dovoljno para, ali vlast ima stotine miliona za projekte koji ne vraćaju ljude.

3. Milioni za podobne medije – Koliko košta kupovina tišine?

Dok se nezavisna redakcija ANI PRESS suočava sa tihim bojkotom i zabranama na kolegijumima, Gradska uprava nemilosrdno troši milione dinara iz zajedničke kase za projektno sufinansiranje podobnih medija. Skoro 30 miliona ne odlaze za informisanje građana, već za kupovinu medijske tišine! To je novac kojim vlast plaća copy-paste portale i televizije da prepisuju njihova saopštenja, hvale kozmetičke uspehe i okreću glavu od praznih sela, propalih fasada i zatvorenih učionica. 

Finansijski preseci Pirota (Gde je novac, a gde su ljudi?)

Stavka u budžetu PirotaFinansijski fokus vlastiRealna posledica na terenu
Nova autobuska stanica195.000.000 dinaraModernizacija tačke sa koje mladi masovno odlaze iz grada.
Putna infrastruktura i betonPreko 600.000.000 dinaraKozmetičko asfaltiranje pred izbore, dok se stare fasade urušavaju.
Podobni lokalni medijiMilionske subvencijePlaćanje prepisivanja i veličanja vlasti, uz bojkot nezavisnog novinarstva.
Trgovinski lanac "Maxi"Trajno zatvoren i pobegaoZvaničan dokaz potpunog sloma i pada kupovne moći Piroćanaca.
Kulturno nasleđe i selaNa nivou statističke greškeTija Bara pritisnuta, Sarlah napušten, a stara ognjišta pusta.

Zaključak: Cifre ne lažu, lažu oni koji ih kriju

Pustite ih neka i dalje naređuju saradnicima da ćute. Ovaj budžet od blizu 3 milijarde dinara je javno vlasništvo svih građana Pirota, a ne njihova privatna srebrnina. Brojke jasno dokazuju: Gradska uprava ima novca za beton, za podobne medije i za krupne dilove, ali nema dušu i nema dugoročnu strategiju za  ljude i istoriju Pirota. 

Nenad Paunović i tim ANI PRESS-a ulaze u svoju dvadesetu godinu postojanja sa potpuno čistim obrazom. Mi nismo ničija produžena ruka, nismo lešinari sa društvenih mreža, niti prepisivači. Naš sistem je istina, naš štit je narod, a dokle god se budžet bude krojio po meri političkog slikanja pored tobogana i krupnih građevinskih dilova, a ne po meri pirotske dece i našeg nasleđa, biološki i kulturni sat našeg grada će nastaviti da kuca unazad. Mi imamo podatke, imamo hrabrost i idemo do kraja – jer istina pripada Piroćancima, a ne kabinetima!

KAKO PROMENITI NAČIN FINANSIRANJA I VRATITI NARODNE PARE NARODU?

Finansiranje Pirota po principu "ja tebi, ti meni" i trošenje milijardi na megalomanske betonske projekte , bazene i tobogane dok nam se sela i istorijsko jezgro gase mora odmah prestati  Moj  drug AI i ja predlažemo četiri hitna rešenja za pravednu raspodalu narodnog novca 

1. Uvođenje "Narodnog budžeta" – Građani sami biraju krupne projekte

Umesto da gradonačelnik i šačica ljudi u kabinetima iza zatvorenih zavesa odlučuju gde ide 3 milijarde dinara, Pirot mora uvazava  digitalnu platformu za participativno budžetiranje ne jednim već za više projekata. Svake godine, najmanje 30% celokupnog budžeta za kapitalne investicije mora biti stavljeno na javno glasanje građanima. Piroćanci u Tiji Bari, Pazaru i svim našim selima moraju sami da glasaju i odluče da li im pre treba obnova starih fasada, kandelabri, ambulanta i voda, ili novi zabavni akva-parkovi i tobogani !

2. Stop stopostotnom monopolu – Otvaranje javnih nabavki za domaće firme

Plan krupnih projekata mora se razbiti na manje celine kako bi na tenderima mogle da prođu male, domaće pirotske zanatlije, građevinci, terzije i krojaci, a ne samo jedna ili dve povlašćene firme bliske vrhu vlasti. Kada novac iz budžeta dobiju pirotske firme, te pare ostaju u Pirotu, troše se u pirotskim radnjama i podižu kupovnu moć naših ljudi, umesto što se odlivaju na privatne račune podobnih biznismena .

3. Hitno osnivanje "Fonda za spas identiteta i duše Pirota" i "Nezavisnog Tima za lepo"

Zahtevamo da se iz budžeta odmah izdvoji fiksni godišnji iznos od 100 miliona dinara koji će se trošiti isključivo na:

  • Subvencionisanje obnove starih, propalih fasada iz ranih godina 20. veka na trgu kod fontane i u glavnoj ulici.
  • Vraćanje autentičnih vrednosti  i uređenje Tije Bare i  Sarlaha.
  • Direktne bespovratne podsticaje starim zanatima i mladim ljudima koji žele da otvore autentične radnje u starom duhu trgovaca i krojača.
    Ako imamo pola milijarde za bazene, moramo imati za spas duše i izgleda našeg grada!
  • O karakteru Pirota, o vračanju autentičnih vrednosti grada koji je imao dušu treba svoje predloge da daju nezavisni likovni umetnici, arhitekte, građevinski inženjeri, etnolozi, poznate osobe iz Muzeja...

4. Radikalna reforma medijskog konkursa – Novac samo za istinu

Novac na Konkursu za medije ne sme više biti kupovina za vlast "copy-paste" portala i podobnih novinara koji služe kao produžena ruka vlasti fotografi koji trče za gradonačelnikom da bi ga " kovali u zvezde". Raspodela para mora biti stopostotno transparentna i vezana za stroge kriterijume profesionalizma, poštovanja Kodeksa novinara i istraživačkih projekata od javnog značaja, a ne oni koji ćute za narodni novac dok Pirot biološki i kulturno umire.

* Foto: ChatGPT