Analiza zemljišta se radi sa ciljem ispitavanja nivoa hranljivih sastojaka u zemljištu i poboljšanja nutritivne ravnoteže dodavanjem ili uklanjanjem viška odn. manjka đubriva. Primarni hranljivi sastojci u đubrivu poznati su kao „Velika trojka“, a u pitanju su azot, fosfor i kalijum ili kraće NPK. Svaka od ovih hranljivih materija igra važnu ulogu u poljoprivredi i biljnoj proizvodnji.

Biljke prinosom svake godine iznesu iz zemljišta određenu vrstu i količinu hranljivih elemenata, koje je neophodno vratiti zemljištu putem đubrenja.Zbog toga je neophodno da se u uzorcima zemljišta uzetih sa proizvodnih parcela odredi potencijalna i efektivna plodnost zemljišta.

Na osnovu poznavanja sadržaja i oblika hranljivih elemenata u zemljištu kao i potreba pojedinih biljaka za tim elementima, mogu se dati preporuke za primenu odgovarajućih vrsta, formulacija i količina đubriva.Izbalansiranom ishranom biljaka se dobijaju veći prinosi i čuva plodnost zemljišta za sledeće godine.

Srđan Vidanović, stručni saradnik Poljoprivredne savetodavne stručne službe, kaže da na području pirotskog atara postoji devet različitih tipova zemljišta, ali da su svi povoljni za razvoj poljoprivredne proizvodnje. U skladu sa tipom zemljišta, na njenu se gaje određene biljne kulture. 

- Podaci dobijeni analizom obradivog poljoprivrednog zemljišta su od višestruke koristi za poljoprivrednike. Najvažniji su ekonomičnost u radu i postizanje optimalnih prinosa.

Uzorci zemljišta za analize se uzimaju na kraju ili početku vegetacije, obavezno pre podizanja višegodišnjih zasada, ne preporučuje se uzimanje uzoraka za analizu posle unošenja đubriva.