Sneg poslednjeg dana zime
Da li nas je sneg iznenadio poslednjeg dana zime. Ako je suditi po prognozama meteorologa nije. Mada, nismo očekivali! Dobro je da ,,poubija,, viruse! Ako je moguće! Evo kako je grad izgledao u sredu, 19. marta oko 11 časova.
Zahlađenje s temperaturom ispod proseka za ovo doba godine. Ne bi trebalo da začudi ako krajem prvog prolećnog meseca padne sneg...
Ne zove narod džabe prvi prolećni mesec „Baba Marta”, aludirajući na promenljivost i nestabilnost martovskih dana, kakve prognoziraju meteorolozi i u najnovijoj dugoročnoj prognozi za naredni mesec.
Premda je mart prolećni mesec i ovaj pred nama donosi smenu toplih dana sa svežijim, pa ni hladni dani sa snegom neće biti iznenađenje ćudljive „Marte”, Jer, ipak se radi o ranom proleću koje u našem podneblju po nepisanim pravilima nosi svakojako (ne)vreme.
Takav početak proleća 2015. najavljuje Nedeljko Todorović, meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije.
Prvu polovinu marta pratiće promenljivo vreme sa čestim naoblačenjima i padavinama, u nižim predelima padaće kiša, a u planinama sneg. Nekoliko prvih martovskih dana biće relativno topli, s najvišom dnevnom temperaturom malo iznad proseka.
Zahlađenje s temperaturom ispod prosečnih za ovo doba godine pristiže od 10 do 19. marta. Tada će se u brdskoplaninskim predelima Srbije još jednom zabeleti sneg i stvoriće se snežni pokrivač, a porašće već postojeći u višim planinama. U nižim predelima padaće kiša, a u pojedinim danima i kratkotrajni sneg i susnežica. U ređim vedrim noćima biće slabog mraza.
– Ne bi trebalo da začudi ako krajem prvog prolećnog meseca padne sneg – upozorava meteorolog i navodi da se to se često dešava u ćudljivom martu. Uostalom, ističe on, dugogodišnja meteorološka osmatranja pokazuju da je takozvani srednji datum poslednjeg padanja snega u nižim predelima u periodu od 20. do 25. marta!
Podaci u tabeli pokazuju da se srednji datum poslednjeg padanja snega u periodu od 1991. do 2013. godine, u poređenju s podacima stogodišnjeg niza (1887–1986), praktično nije promenio. Dan poslednjeg snežnog pokrivača pomakao se ka kasnijem datumu. Razlika nije nastala kao rezultat klimatskih promena, jer tada bismo govorili o dužem trajanju zime i zahlađenju, već je posledica neujednačene metodologije uzimanja uzorka.