Grad Pirot i 400 miliona na ispitu. Rok 24. novembar za izjašnjenje o izlučnom zahtevu! U protivnom, ne gine kolona poverilaca!

20. novembar 2026. 12:40 Stavovi Pirot Plus Online

Slučaj 400 miliona dinara koje je Grad Pirot deponovao u Alta banci ulazi u novu, izuzetno važnu fazu. Grad Pirot je 4. novembra Privrednom sudu podneo zahtev za izlučenje sredstava iz stečajne mase, uz predlog privremene mere.

Približava  se 24. novembar. Prema informacijama kojima raspolažemo, tada ističe rok od 20 dana u kojem bi stečajni upravnik trebalo da se izjasni da li prihvata ili odbija izlučni zahtev Grada Pirota, računajući od prijema zahteva.

U razgovoru sa pravnicima iz našeg tima otvorili smo suštinsko pitanje: može li se izlučiti novac koji je Grad uplatio na račun banke?

Jedan od advokata sa kojima smo razgovarali ukazuje na važnu pravnu razliku: novac koji se nalazi fizički u sefu i novac koji je deponovan na bankarskom računu nisu ista pravna kategorija.

Kod depozita na računu, banka raspolaže primljenim sredstvima, dok deponent po pravilu ima novčano potraživanje prema banci.

Drugim rečima, Grad ne može samo na osnovu činjenice da je uplatio 400 miliona dinara da tvrdi da se baš taj novac nalazi izdvojen u stečajnoj masi i da mu pripada kao konkretna stvar. Zato se nameće pitanje da li je izlučni zahtev u ovom slučaju odgovarajući pravni put.

Ovo je pravno pitanje koje očekuje odgovor stečajnog upravnika i nadležnog Suda.   Naravno, ne donosimo konačan sud pre nego što vidimo njihovu odluku i dokumentaciju na kojoj je zahtev zasnovan.

Ali, postavljamo pitanje!

Da li, ako se izlučni zahtev odbije , grad mora u red sa poveriocima ! Dli je ovo je možda najvažniji deo cele priče.

Potpuno je jasno, kažu ljudi iu našeg Stručnog zima. Ako Grad ne ostvari pravo na izlučenje, moraće da zaštitu svojih interesa traži kroz stečajni postupak i kroz odgovarajuće sudske mehanizme. Ako se potraživanje utvrdi kao obično, neobezbeđeno potraživanje, Grad će se namirivati u odgovarajućem isplatnom redu, zajedno sa drugim poveriocima tog reda.

Da li to znači da povraćaj svih 400 miliona dinara nije zagarantovan?

Koliko bi novca moglo da bude vraćeno zavisiće od imovine stečajnog dužnika, priznatih potraživanja, troškova postupka i zakonskog redosleda namirenja.

Dakle, pitanje nije samo kada će novac biti vraćen, već i koliko bi uopšte moglo da bude vraćeno.

Šta se ustvari događa 24. novembra?

Član 112 Zakona o stečaju propisuje da stečajni upravnik u roku od 20 dana od prijema izlučnog zahteva obavesti podnosioca da li zahtev prihvata ili odbija. Ako ga odbije, Grad ima pravo da u roku od pet dana od prijema obaveštenja podnese primedbu stečajnom sudiji. Ako ni stečajni sudija ne prihvati pravo na izlučenje, Grad svoja prava može da ostvaruje u drugim sudskim postupcima. Ali postoji još nešto što javnost mora da zna: izlučni zahtev nije isto što i prijava novčanog potraživanja u stečaju.

Zato je važno utvrditi da li je Grad, pored izlučnog zahteva, blagovremeno prijavio i svoje novčano potraživanje prema Alta banci.

I ponovo dolazimo do novih pitanja. Ulazimo u nove dileme!

1. Na osnovu kog pravnog mišljenja je Grad odlučio da podnese izlučni zahtev za 400 miliona dinara deponovanih na bankarskom računu?
2. Da li je Grad angažovao nezavisne stručnjake za stečajno i bankarsko pravo pre podnošenja zahteva?
3. Da li je Grad, osim izlučnog zahteva, podneo i prijavu potraživanja u stečajnom postupku Alta banke?
4. Ako nije, zbog čega nije obezbedio i taj pravni put zaštite svojih interesa?
5. Da li je Grad dobio bilo kakva uveravanja da će 400 miliona dinara biti vraćeno mimo redovnog postupka namirenja poverilaca?
6. Ako izlučni zahtev bude odbijen, koje konkretne pravne korake Grad namerava da preduzme?
7. Da li je izvršena procena koliko bi Grad mogao da naplati ukoliko bude tretiran kao običan neobezbeđeni poverilac?
8. Još jednom, isto pitanje! Ko je doneo odluku da se 400 miliona dinara deponuje upravo u Alta banci i na osnovu kojih procena rizika?
9. Da li će Grad pokrenuti postupak utvrđivanja odgovornosti ukoliko se ispostavi da deo ili celokupan iznos ne može da bude vraćen?

 

Moramo i ovo da kažemo! U javnosti se pojavljuje i pitanje da li je neko Gradu eventualno davao uveravanja da će novac biti vraćen bez obzira na zakonski redosled namirenja poverilaca.

Nemamo dokaze da je takvih obećanja bilo. Nećemo ih izmišljati niti bilo koga optuživati.

Ali imamo pravo da pitamo:

Da li je neko Gradu Pirotu obećao povraćaj 400 miliona dinara i na osnovu čega je takvo uveravanje dato?

Ako takvih obećanja nije bilo, Grad to može jasno da saopšti.

I da znate. Mada je nekima u Gradskoj upravi smetalo. Čak su govorili, da zbog naših piotanja ne mogu da rade neke redovne delatnosti! Zamislite! 

 Pirot Plus online ima pravo da pita!  Zbog istine i pravde - ne odustaje!

Ovo više nije samo priča o jednom ugovoru sa bankom. Ovo je pitanje upravljanja javnim novcem, procene rizika, pravne zaštite budžeta i odgovornosti onih koji donose odluke.

Ne tvrdimo da je 400 miliona dinara izgubljeno. Ne prejudiciramo odluke stečajnog upravnika i suda.

Ali ne prihvatamo ni da se ova tema završi šturim saopštenjima i uopštenim obećanjima. Čudi nas da Vladan Vasić i njegovi saradnici do sada nisu izašli pred pirotske medije. Ili ga niko od ostalih pirotskih medija nije pitao. Šta više za ostale medije 400 miliona u Alta banci kao da ne postoje!

Piroćanci zaslužuju da znaju šta se događa sa njihovih 400 miliona dinara.

Ko će ih vratiti?

Kako?

Kada?

I šta će biti ako povraćaja ne bude?

Ovo nije  privatni novac, to su naše pare !