NALED Medijski servis - Overavaćemo elektronske zdravstvene kartice?

29. jul 2015. 08:01 Društvo Pirot Plus Online

Napola sprovedena reforma duplirala administriranje * RFZO i Poreska uprava najviše zaostaju sa umrežavanjem u Centralni registar

Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja ni dve godine od pokretanja ne radi punim kapacitetom, a umesto da privredi smanji papirologiju za prijavu radnika i uplatu doprinosa, postaje kontraproduktivan jer je zbog izostanka saradnje institucija uvećano administriranje.

- Osim što moraju da unesu podatke o radnicima u Centralni registar, privrednici moraju da iste podatke odštampaju i dostave institucijama obaveznog socijalnog osiguranja. Tako im je dupliran posao i povećani troškovi. Sledeće godine trebalo bi da dobijemo elektronske zdravstvene kartice i imaćemo apsurdnu situaciju da ćemo morati i njih da overavamo umesto da overa ode u istoriju – kaže Jovan Beara, predsednik Udruženja vlasnika računovodstvenih agencija, članice NALED-a.

Svaka druga fiskalna kasa kao da ne postoji

Fiskalizacijom nije obuhvaćeno 61% firmi i preduzetničkih radnji * NALED
predlaže uvođenje kasa za većinu uslužnih delatnosti

Gotovo polovina aktivnih fiskalnih kasa ne šalje podatke o prometu i informacije sa tih kasa za državu praktično ne postoje, pokazuju podaci do kojih je došao NALED.

Fiskalne račune izdaje četiri od 10 privrednih subjekata u našoj zemlji odnosno 38,7% firmi i radnji, ali 45,5% kasa nikada ne šalje izveštaj o transakcijama najvišem poreskom organu.

Postojeći sistem fiskalnih kasa uveden je pre više od 10 godina i danas je tehnologija koju koristimo zastarela. Država ne samo da preko računa nema uvid koja roba se prometuje i u kojim količinama već nema ni sve podatke o transakcijama. Takođe, veliki broj izuzetaka od obaveze fiskalizacije doprineo je konfuziji kod građana ko bi trebalo da im izda fiskalni račun i od koga mogu da traže potvrdu o obavljenoj kupovini.

Sudske takse najizdašniji parafiskalni namet

Za 20 najvećih parafiskala građani i privreda izdvojili 76,3 milijardi dinara

Građani i privreda izdvojili su prošle godine čak 76,3 milijardi dinara za 20 najvećih parafiskalnih nameta, a najviše je plaćeno na ime Republičke sudske takse – 8,58 milijardi dinara, pokazala je analiza Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED).

Reč je o neznatnom smanjenju u odnosu na 2013. kada je 20 najvećih parafiskala koštalo građane i privrednike 76,5 milijardi dinara.

- Ministarstvo finansija pozvalo je NALED u radnu grupu za izradu zakona o naknadama za upotrebu javnih dobara i prihvatilo naš predlog da Srbija dobije javni registar neporeskih nameta kako bi sistem naplate naknada bio efikasniji i transparentniji. Kada je reč o taksama, neophodno je da što pre bude usvojen pravilnik sa jasnim kriterijumima za određivanje njihove visine kako bi odražavale realne troškove koje država ima za izdavanje dokumenata i pružanje drugih usluga – kaže Dimitar Andonov, član Upravnog odbora NALED-a i direktor operacija za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru u Coca-Cola company.