Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci.

Taj praznik, obeležen crvenim slovom u bogoslužbenom kalendaru SPC kao zapovedni praznik, slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane, prvi put uvedena u hram Božji.

Činom Vavedenja Marijinog, kaže jevanđelsko predanje, sveti roditelji ispunili su zavet da će porod, kojeg dugo nisu imali, "predati Bogu na službu".

"Napred su išle device, sa zapaljenim svećama, a za njima presveta Deva, ukrašena carskim blagoljepnim haljinama, kako priliči kćeri carevoj i nevesti Božjoj", zapisano je u "Prologu" vladike Nikolaja Velimirovića.

Vavedenje je slava manastira Hilandar na Svetoj Gori, pa će bratsvo srpske carske lavre proslaviti praznik svoje zaštitnice i zaštitnice čitavog Atosa.

Prema predanju, Bogorodica je jedina žena koja je stupila na tlo Svete Gore na svom misionarskom putovanju po povratku iz Svete Zemlje.

Na pravoslavnim ikonama posvećenim ovom prazniku slika se Bogorodica u pratnji devojaka sa upaljenim voštanicama, a jedna od najlepših predstava je slavska ikona manastira Hilandar.

U Crkvi kralja Milutina u Studenici je jedna od najvrednijih i najbolje očuvanih fresaka sa istom scenom Vavedenja.
Na slavskim ikonama Vavednja slika se takođe i scena iz jerusalimskog hrama, u kojoj trogodišnju Mariju i njene roditelje prima prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče.

Bogorodica se smatra zaštitnicom žena porodilja i razna su narodna verovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena. Prema narodnim verovanjima, stočari slave Vavedenje kako bi im Bogorodica zaštitila stoku od zveri, a u istočnoj Srbiji su na osnovu vremena toga dana predskazivali rod useva - vedro nebo obećava dobru letinu.