COGITO, ERGO SUM (5): Prof. dr Petar Anđelković – Kuda i kako, moj Pirote?

19. septembar 2025. 10:10 Stavovi Pirot Plus Online

"Poštovana Redakcijo Portala Pirot Plus online,

Poštovani građani Pirota. Imajući na umu da je odgovornost ključna obaveza koja stoji pred svakim građaninom naše otadžbine Srbije, a koja podrazumeva našu obavezu da damo svoj doprinos za njen razvoj, kao intelektualac osećam obavezu da iznesem svoj stav o putu i načinu razvoja Srbije i posebno Pirota. Namera nije nikava politička ideloška kritika bilo koga, već jedno viđenje „kuda i kako“.

U nekoliko nastavaka na Portalu Pirot Plus online izneću svoje tumačenje i viđenje, najpre potrebe i značaja izrade nacionalne strategije, a potom osvrt na razvoj Pirota. Svakako, osnovna namera je da se o ovoj temi od presudnog značaja za razvoj otvori rasprava i da dođemo zajedno do pravog rešenja."

Peti prilog: KUDA I KAKO MOJ PIROTE?

Prvi uslov za uspošen razvoj pirotske opštine jeste da na pravim demokratskim izborima odgovornost za SPAS i RAZVOJ opštine preuzmu ljudi sa znanjem, radnim iskustvom i ljubavlju prema Otadžbini i opštini. Posebno je važno da to budu ljudi predhodno ostvareni u svojim delatnostima, sa autoritetom i integritetom, koji imaju hrabrosti da se bore u republičkim ustanovama za projekte i novac za razvoj svoje opštine. Koji imaju hrabrosti da dignu glas i lupe šakom o sto i kažu u Beogradu Pirot mora da dobije to i to. Nikad više ne sme da se desi da pirotsku opštinu predstavlja kao poslanik predhodni potpuni anonimus koji je do tog mesta došao drugim „kvalitetima“, da na vlast dođu ljudi bez nikakvog radnog iskustva, a posebno sa diplomama sa privatnih fakulteta. Direktore javnih preduzeća moraju birati sami radnici neposredno na osnovu programa i odgovornosti koju nude, a ne partijsko postavljanje. Prvi zadatak te nove uprave treba da bude okupljanje svih stručnih ljudi, bez obzira na partijsko ili ideološko opredeljenje, sa idejama koji treba da sačine strategiju razvoja. Između ostalog, jer je ovo jako ozbiljna tema kojom će se baviti tim stručnjaka, kao nekoliko osnovnih ideja predlažem:

Za pokretanje domaće privredne proizvodnje, pored ideja i podrške države i lokala ključna su dva faktora: razvojna banka i trgovnski lanac. Znamo kako su dinkićevci i njihovi naslednici, po nalogu Zapada pozatvarali sve domaće banke i doveli strane, koje preko milijardu evra godišnje iznose profita iz Srbije, a ne pada im na pamet da finasiraju razvoj srpskih preduzeća. Trgovinski lanci su takođe devastirani i umesto njih dovedeni strani koji uglavnom prodaju stranu robu.

Formiranje Pirotske razvojne banke i pirotskog trgovinskog lanca maloprodaje. Ubeđen sam, da ako se uspešno sprovede lustracija samo u Pirotu, u Pirotsku razvojnu banku bi moglo da se slije i do 200 miliona evra koji bi se usmerio na razvoj malih i srednjih preduzeća u Pirotu.

Formiranje jakog trgovinskog lanca za pirotski okrug koji će pored drugih proizvoda biti zadužen za otkup i distribuciju proizvoda koji će se proizvoditi u pirotskom kraju. Uzmimo primer trgovinskog lanca Marmil i drugih stranih trgovinskih lanaca u Pirotu (Lidl, Maksi i Roda). Ovi strani trgovinski lanci dobili su gotovo besplatno atraktivne lokacije u gradu sa brojnim parkig mestima, a što je važno za građane koji žele u kupovinu, dok je Marmil potpuno uskraćen za te pogodnosti. U ovim trgovinskim lancima najvećim delom se prodaje roba iz inostranstva, i to često sumnjivog kvaliteta, posebno meso i mesne prerađevine. Lokalna patriotski orentisana vlast može postići dogovor sa vlasnikom Marmila ili nekog drugog trgovinskog lanca, gde će delom biti u suvlasničkom odnosu, kome će takođe dati pogodnu lokaciju i subvencije da izgradi veliki tržni centar koji kao što smo istakli imaće obavezu da sve što se proizvodi u pirotskom kraju od hrane, odeće do alata nudi građanima, uz garanciju kvaliteta i cena. Za uzvrat taj trgovinski lanac finasiraće jedan od sportskih klubova u Pirotu. Vlast će pozvati građane da svoj novac ulažu u Pirotsku banku i da kupuju u pirotskom marketu jer će time delom i finasirati razvoj svoje opštine. Nikog direkno neće ugroziti ali će se orjentisati na svoje domaće.

Mala i srednja preduzeća. Podsetiću, na davno upozerenje najumnijeg piroćanca Dragoljuba Jovanovića (prvi Srbin doktor na Sorboni), koji je za skupštinskom govornicom upozoravao komuniste da razvoj zemlje treba da zasnivamo ne na sirovinama koje nemamo već na sirovinama koje imamo. Komunisti ga nisu poslušali i upropastili sela u Srbiji, a njega utamničili. Ova umna misao treba da bude vodilja razvoja Srbije i Pirota i danas. Razvoj svoje opštine, kao i cele Srbije treba bazirati na sirovinama koje su prisutne u svakom kraju. Najpre treba podržati u svakom pogledu (dobijanje dozvola, lokacija i sl) posebno subvencijama svakog potencijalnog invenstitora koji želi da razvije određeni biznis u opštini, kako u sferi proizvodnje tako i u sferi usluga. Ovim podsticajama, uz smanjenje poreza i striknim poštovanjem zakona moguće je sivu ekonomiju pretvoriti u legalnu ekonomiju čime se budžet opštine znatno povećao. Posebno treba pozvati naše ljude iz inostranstva i omogući ti im da uz povlastice ulože svoj novac u razvoj biznisa u ovom kraju.

Opstanak i razvoj sela. Seoska ognjišta u celoj Srbiji a posebno u pirotskom kraju odavno se gase. Da li je moguće obnoviti sela? Potpuno sam ubeđen da je moguće - KAKO? Najpre nema obnove sela bez državne strategije koja treba da zaštiti srpsku poljoprivredu i podstakne njen razvoj, a posebno rasprodaju poljoprivrednog zemljišta. Sramota je da Srbija uvozi poljoprivredne proizvode, od kropira, paradajiza, luka.... kada sve to može da sama proizvodi i za za sebe i za izvoz. Nedopustivo je da se iz ovog kraja izvoze velike količine sirovih trupaca, a da lamperiju, oblice i druge proizvode od drveta uvozimo iz Austrije. Zar nije moguće, uz zabranu izvoza trupaca iz ovog kraja, obnoviti u nekom selu u Visoku proizvodnju gotovih proizvoda od drveta: lamperije, oblica pa i oklagija, čačkalica koje Srbija uvozi. Dakle u svakom većem selu treba otvoriti određeni proizvodni pogon prema sirovinama koje su tamo dostupne. Recimo selo Dojkinci ima mogućnosti za proizvodnju krompira. Podstaći ljude da još više razviju tu proizvodnju ali otvoriti i pogon za proivodnju recimo čipsa, gde će istovremeno imati mogućnost da i tamo rade ali i plasiraju svoje proizvode ljudi iz tog kraja. Tamo gde se gaji paprika, otvoriti pogon za proizvodnju aivara, negde, recimo Osmakovo će proizvoditi teglice sa medom i orasima i sl. Ideja ima mnogo samo je bitan potsticaj, garancija cene i otkup. Niz malih farmi, poput uzgaja pilića, svinja, ovaca, koza i prasića je takođe moguće pospešiti. Srbija je bila jaka kada je bila zemlja domaćina, koji su bili svoji na svome. To je moguće, potpuno smo ubećen ponovo razviti u Srbiji.

Škole, ambulate i infrastruktura. Za razvoj sela potrebna je razvijena infrastruktura. U svim selima gde se pokrene neki pogon i gde su ljudi spremni da rade i žive ponuditi opremljene ambulatne škole i posebno bavljenje seoskim turizmom koji je u sve većoj ekspanziji. Novčanim podsticajima, povoljnom infrastrukturo, oslobađanjem od poreza i doprinosa na izvesno vreme i te kako je moguće stvoriti dobre uslove za život u modernim selima.

Sledeći prilog: KAKO DO SPASA, OPSTANKA I RAZVOJA PIROTSKE OPŠTINE?

* Prof. dr Petar Anđelković