OTVORENO PISMO - dr Branimir Haviža Lilić

03. avgust 2020. 09:47 Stavovi Pirot Plus Online

OTVORENO PISMO

(povodom tekstova objavljenih na portalu Pirot plus online dana 09.07. i 18.07.2020.)

          Duži niz godina Sindikat zaposlenih u zdravstvu, a čiji sam predsednik sindikalne organizacije u Opštoj bolnici Pirot, javno zastupa stav da Akt o proceni rizika koji je doneo Direktor ustanove nije validan pre svega iz razloga što pri izradi Akta nije zadovoljena suština, a suština je procena od strane kompetentnih lica. Procenu rizika je samostalno uradilo Lice za bezbednost i zdravlje na radu zaposleno u Bolnici. Radi se o osobi koja ima položen stručni ispit za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu, ali NEMA LICENCU koju odobrava nadležno ministarstvo a koja bi mu omogućila da na kompetentan način procenjuje uticaj opasnosti (mehaničke, usled korišćenja električne energije...) i štetnosti (fizičke, hemijske, biološke, stresogene...) na zdravlje zaposlenih i da na osnovu toga donese konkretne zaključke o radnim mestima sa povećanim rizikom i zaštitnim mehanizmom koji iz toga proizlazi, a zove se skraćeno radno vreme. U Republici Srbiji postoje pravna lica koja zapošljavaju fizička lica sa licencom za pomenute poslove, pre svega mislimo na Institut za medicinu rada “Karajović” u Beogradu čije smo angažovanje mi tražili. Sam Inspektorat za rad koji deluje pri Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike, u svojim godišnjim izveštajima je uvek stavljao akcenat na činjenicu da kvalitet Akta o proceni rizika odnosno njegov sadržaj i forma, zavise od toga da li je postupak procene rizika izvršio zaposleni kod poslodavca koji ima položen stručni ispit ili je poslodavac za vršenje procene rizika angažovao pravno lice odnosno preduzetnika sa licencom za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu. Kako smo mi ustanova sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite u kojoj su zaposleni izloženi brojnim štetnostima i opasnostima, zaposleni ne dozvoljavaju da o njihovom zdravlju odlučuje lice koje NEMA KOMPETENCIJEza procenu rizika. Na žalost, na tako donet Akt saglasnost je dala i nadležna inspekcija rada smatrajući da je zadovoljena forma. Proizvod svega toga je veliki broj zaposlenih koji su nezadovoljni jer im je onemogućeno korišćenje pozitivne zakonske regulative.

U nama najbližem Kliničkom centru Niš, kao referentnoj ustanovi, nikome iz rukovodeće strukture nije palo na pamet da zaposlenima koji rade na radnim mestima pobrojanim u članu 38. Posebnog kolektivnog ugovora, ukinu pravo na skraćeno radno vreme.

Pored svih problema i zahteva zaposlenih koje je u svom obraćanju Vašem portalu pomenuo sindikalni kolega Igor Stojanović, ja bih bacio akcenat i na problem nagrađivanja onih koji aktivno učestvuju u primeni fakturisanja zdravstvenih usluga po dijagnostički srodnim grupama. Ustanova, na osnovu uspešnosti zaposlenih u obavljanju ovog veoma značajnog projekta zdravstvenog sistema Republike Srbije, počev od januara 2019.godine biva finansirana od strane Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Nagrađivanje zaposlenih po ovom osnovu reguliše Uredba o korektivnom koeficijentu, najvišem procentualnom uvećanju osnovne plate, kriterijumima i merilima za deo plate koji se ostvaruje po osnovu radnog učinka, kao i načinu obračuna plate zaposlenih u zdravstvenim ustanovama (“Sl. glasnikRS” br. 100/2011...13/2020), te u članu 18b definiše sledeće: Deo plate po osnovu radnog učinka za zaposlene u ustanovi koja obavlja delatnost na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite čije plate se obezbeđuju iz sredstava organizacije obaveznog zdravstvenog osiguranja, a koja deo naknade za usluge ostvaruje na osnovu učinka po dijagnostički srodnim grupama i pokazateljima kvaliteta, obračunava se na nivou zdravstvene ustanove u celini. Ako zdravstvena ustanova iz stava 1. ovog člana ostvari učinak po dijagnostički srodnim grupama i pokazateljima kvaliteta u iznosu većem od nominalnog iznosa varijabilnog dela naknade, utvrđenog u skladu sa opštim aktom Republičkog fonda kojim se uređuje ugovaranje zdravstvene zaštite, sredstva iznad tog iznosa mogu se koristiti za uvećanje plata zaposlenih koje se obezbeđuju iz sredstava organizacije obaveznog zdravstvenog osiguranja. Sredstva iz člana 2. ovog člana mogu se raspodeliti srazmerno učešću koeficijenta zaposlenog u ukupnom zbiru koeficijenata zaposlenih čije plate se obezbeđuju iz sredstava organizacije obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Do dana današnjeg niko od zaposlenih koji aktivno učestvuju u ovom značajnom poslu, na osnovu koga se ustanova rangira i Direktor skuplja lične poene, nije nagrađen ni jednim dinarom. Mi se onda pitamo za koje namene se troši taj novac, zašto se te činjenice kriju od zaposlenih.

Apsurd je da Direktor ustanove nikada nije zaposlenim damama dao nijedan dinar za osmomartovske poklone, apsurd je da nikada nije dao nijedan dinar deci zaposlenih za novogodišnje paketiće. Kada je svojim ponašanjem i činjenjem proizveo nezadovoljstvo zaposlenih i indukovao veliki broj sudskih procesa, angažovao je advokatsku kancelariju iz Niša da ga zastupa, a mi pitamo o čijem trošku? Apsurd je da Bolnica nema svoj Dan, kada bi se zaposleni okupili, družili, radovali i bili nagrađeni za postignute rezultate.

Direktor ustanove je svoju karijeru budućeg rukovodioca Opšte bolnice Pirot počeo tako što je sakupljao po Bolnici potpise za smenu prethodnog direktora gospodina Radovana Ilića. Umesto da brojne primedbe na svoj rad i brojne zahteve koji su mu upućivani sve ove godine, iskoristi da sebe izgradi i unapredi kroz poštovanje, uvažavanje i nagrađivanje zaposlenih u Opštoj bolnici Pirot, on je ostao sujetan, osvetoljubiv, pun mržnje za mnoge zdravstvene radnike. Čak je poslednjih meseci na načelničkom kolegijumu izjavljivao da će kada bude imenovan za budućeg direktora Zdravstvenog centra Pirot, zaposlene iz Bolnice kažnjavati tako što će ih prebacivati u Dom zdravlja.

Da li postoji lek za ovakvo stanje? Mi smo, na zahtev Ministarstva zdravlja,  zamrzli štrajk započet prethodne jeseni, sa zaključkom da ćemo monitorirati rad Direktora ustanove i sa obećanjem da ćemo iznova aktivirati štrajk ukoliko za tim bude bilo potrebe!

Pirot, 31.07.2020.godine

Predsednik sindikalne organizacije, Sindikata zaposlenih u zdravstvu, Opšte bolnice Pirot

dr Branimir Haviža-Lilić

Odgovor iz mog ugla na Vaše pitanje koje ste postavili Direktoru Opšte bolnice Pirot 18.07.2020.godine:

Dok sam dve nedelje tokom jula meseca bio na godišnjem odmoru Direktor ustanove je doneo odluku da me smeni sa mesta načelnika Službe nefrologije i dijalize. Navodno, razlozi su sledeći: Početkom juna meseca prihvatio sam deo ponuđene bezuslovne donacije dijaliznog potrošnog materijala regulisan Ugovorom između farmaceutske kompanije Alkaloid i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, vredan 894.000,00 dinara bez PDV-a. Direktor ustanove je naredio da se donacija vrati donatoru. Nakon toga sam se pismom obratio Ministru zdravlja gospodinu Zlatiboru Lončaru sa molbom da podrži lekare zaposlene u ovoj Službi u zahtevu da samostalno odlučuju o tome šta je od dijaliznog potrošnog materijala, koji obezbedi država tokom centralizovanih javnih nabavki, za dijalizne bolesnike koje svakodnevno leče najbolje, a ne da o tome odlučuje Direktor ustanove koji za te poslove nije edukovan. Odgovor iz Ministarstva zdravlja nisam dobio. Nakon intervjua koji sam dao Portalu Pirot plus online, sledi odluka Direktora ustanove. Napominjem da nekoliko meseci pre ovog događaja Direktor ustanove sa mnom nije imao bilo kakvu komunikaciju. Kao načelnik Službe borio sam se da bolesnicima stvorim što bolje uslove za lečenje, a osoblju što bolje uslove za rad, te da na najbolji mogući način zbrinjavam hronične bubrežne bolesnike u nefrološkoj ambulanti. Radi se o Službi u kojoj se leči blizu 60 bolesnika na hroničnom programu hemodijalize i uvek preko 10 bolesnika na hroničnom programu peritoneumske dijalize, kao i veliki broj hroničnih bubrežnih bolesnika sa teritorije celog pirotskog okruga. O kvalitetu moga rada mogu naravno da svedoče kolege zaposlene u bolnici i domovima zdravlja.

dr Branimir Haviža-Lilić